Veza između GMO i crijevne propusnosti

GMO

GMO zaslužan za crijevnu propusnost?

Sapienti sat.

Gluten.

Prema podacima Hrvatskog društva za celijakiju iz 2011. Godine, procjenjuje se da u Hrvatskoj više od 50.000 ljudi boluje od celijakije. Reakcije na gluten – protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu – postaju sve učestalije. Osjetljivost na gluten može varirati u ozbiljnosti od blage nelagode, kao što su plinovi i nadutost, do celijakije, ozbiljne autoimune bolesti koja, ukoliko ostane nedijagnosticirana, može i do 4 puta povećati mogućnost smrti oboljele osobe. Sama genetika ne može objasniti brz porast poremećaja osjetljivosti prema glutenu, a stručnjaci vjeruju kako se okidač nalazi negdje u našoj neposrednoj okolini, oko čega se i dalje vode mnoge rasprave koji bi to okidač bio.

Neki tvrde da je veći sadržaj glutena u modernoj pšenici krivac za porast broja oboljelih od bolesti povezanih s glutenom, no recenzija, koju je naručilo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, iz 2013 godine nije pronašlo dokaze koji bi to podržali. Ostali okrivljuju generalno povećanje potrošnje pšenice, rođenje djece carskim rezom, nedovoljno dugim periodom dojenja ili promjenama u crijevnoj mikroflori. Sve to sigurno nudi neko objašnjenje, ali se time ipak ne može u potpunosti objasniti drastično povećanje osjetljivosti na gluten, koje imamo priliku vidjeti u posljednjih nekoliko godina.

Drugi mogući okidač iz okoline mogao bi biti uvođenje genetski modificiranih organizama (GMO) na američko tržište hranom, sredinom 1990-ih. GMO su stvoreni laboratorijskim procesima koji prenose genetski materijal u DNA nekog organizma. Postoji devet genetski modificiranih (GM) usjeva hrane trenutno na tržištu:

  • soja,
  • kukuruz,
  • pamuk (ulje),
  • uljana repica (ulje),
  • šećer šećerne repe,
  • tikvice,
  • žute tikve,
  • havajska papaja,
  • rajčica i
  • lucerna (alfa alfa).

Možemo primijetiti da pšenica nije jedna od njih. Iako je pšenica hibridizirana kroz prirodnu tehniku uzgoja tijekom godina, ona zapravo nije GMO.

Većina GM usjeva projektirana je da mogu tolerirati herbicid protiv korova pod nazivom Roundup®, čiji je aktivni sastojak glifosat. Ti usjevi, poznati kao Roundup-Ready usjevi akumuliraju visoke doze glifosata koji ostaju u hrani. Kukuruz i više sorti pamuka također su projektirane da proizvode insekticid nazvan Bt-toksin. Bt-toksin se proizvodi u svakoj stanici genetski modificiranog kukuruza i tako završi u čipsu, kukuruznim tortiljama, kokicama i drugim prehrambenim proizvodima dobivenih od kukuruza. Nedavne analize istraživanja pokazuju vezu između Bt-toksina, glifosata i ostalih komponenata GMO-a i pet stanja koja mogu inicirati ili pogoršati poremećaje povezane s glutenom:

  • crijevna propusnost
  • neuravnotežene crijevne bakterije
  • prevelik imunološki odgovor i alergije
  • poremećaj probave
  • oštećenje crijevne stjenke

Sindrom propusnih crijeva.

Poremećaji povezani s glutenom obično su popraćeni i najvjerojatnije trigirani sindromom propusnih crijeva. Propusnost crijeva nastaje kada se formiraju praznine između crijevnih stanica pa velike čestice iz probavnog trakta uđu u krvotok te na taj način potencijalno izazivaju imunološke ili alergijske reakcije. Bt-toksin proizveden od genetski modificiranog kukuruza ubija insekte bušeći rupe u njihovom probavnom traktu. Studija iz 2012., potvrdila je da Bt-toksin također buši rupe u ljudskim stanicama. Bt-toksin prisutan je u svakoj jezgri Bt kukuruza. Bt-toksin preživljava ljudsku probavu te je otkriven u krvi 93% testiranih trudnica i u 80% njihovih nerođenih fetusa. Ovaj toksin koji buši rupe mogao bi biti kritičan dio slagalice u razumijevanju poremećaja povezanih s glutenom.

Neuravnotežene crijevne bakterije.

Pojedinci osjetljivi na gluten, posebno oni s celijakijom često imaju neravnotežu crijevne flore. Razlog da se carskim rezom povećava, a dojenjem smanjuje rizik prema osjetljivosti na gluten, vjerojatno leži u njihovim učincima na mikrobiološku ravnotežu u crijevima dojenčadi. Glifosat koji se koristi na GM usjevima, nije samo herbicid, već i moćan antibiotik. Čak i s minimalnom izloženošću glifosat može značajno smanjiti populaciju korisnih bakterija u probavnom sustavu te poticati bujanje štetnih sojeva bakterija. Množenje štetnih bakterija može promovirati upalu, propusnost crijeva i imunološke reakcije koje su sve povezane s poremećajima vezanih za gluten.

Prevelik imunološki odgovor i alergije.

Mnogi ljudi razviju reaktivnost na gluten tek kasnije u životu, što podržava tezu da može biti potaknuta čimbenicima iz okoline. Jedina studija do danas, koja je bila u stanju učinkovito potaknuti imunološki pomak prema osjetljivosti na gluten, obavljena je 2011. na miševima. Istraživanje je pokazalo da retinska kiselina, metabolit vitamina A, aktivira specifični imunološki odgovor na gluten pod upalnim uvjetima u crijevima. Ispostavilo se da glifosat, primarni herbicid koji se koristi na GM usjevima povećava aktivnost retinoične kiseline. Ako glifosat aktivira retinoičnu kiselinu i retinoična kiselina aktivira osjetljivost na gluten, hraneći se GMO namirnicama koje su natopljene glifosatom, može biti razlog nastanka poremećaja povezanih s glutenom.

Bt-toksin također može aktivirati i imunološki sustav. Kada su miševi bili izloženi Bt-toksinu, ne samo da su izravno razvili imunološki odgovor prema njemu, već su i naknadno reagirali na hranu koja ranije nije bila okidač imunološke reakcije. Nešto u vezi s Bt-toksinom natjeralo je imunološki sustav da postane reaktivan na drugu, nekad bezazlenu hranu. Ako ljudi reagiraju na Bt-toksin na sličan način, hraneći se GMO kukuruzom može izravno dovesti do razvoja osjetljivosti na gluten i druge osjetljivosti povezane s hranom.

Poremećaj probave.

Smanjen broj probavnih enzima može stvoriti neprobavljene čestice hrane, doprinijeti prekomjernom rastu štetnih bakterija te promicati simptome poremećaja povezanih s glutenom. Studije na miševima koji su se hranili Roundup Ready® sojom i ribama izloženim glifostatu pokazuju da ti spojevi smanjuju probavne enzime. Sva soja sadrži inhibitor tripsina, enzima potrebnog za probavu proteina, no Roundup Ready® soja sadrži sedam puta više tripsina od soje koja nije GMO. Rezultati ove studije ukazuju na to da genetski modificirana hrana može dovesti do ozbiljnih probavnih kompromisa.

Oštećenje crijevne stjenke.

Česta posljedica osjetljivosti na gluten oštećenje je sluznice crijevnog trakta. Celijakija je rezultat izravnavanja mikrovila koji oblažu zidove crijeva. Oba – i Bt-toksin i glifosat – proizveli su strukturalna oštećenja na životinjama u studijama. Životinje izložene tim tvarima razvile su mikrovile koji su bili prekinuti, diskontinuirani ili skraćeni.

Izbjegavajte GMO!

Jasno objašnjenje za rastuću stopu poremećaja povezanih s glutenom ostaje nedostižno. Mnogi su faktori u interakciji, bez jasnog ili izvornog uzroka. No genetski modificirana hrana i njihov primarni kemijski ostatak, glifosat mogao bi biti važan dio slagalice. Da li su GMO doista uzročni faktori u eskalaciji trenda osjetljivosti na gluten ili jednostavno prepreka za izlječenje, tek će se utvrditi.

Mnogi liječnici u Americi već propisuju ne-GMO prehranu svojim pacijentima osjetljivim na gluten. Liječnici i pacijenti izvješćuju o poboljšanju svojih simptoma nakon eliminacije GMO iz prehrane. Internistica, Emily Linder MD, kaže: “Na temelju mog kliničkog iskustva, kada uklonim genetski modificiranu hranu kao dio tretmana kod osjetljivosti na gluten, oporavak je brži i potpuniji. Vjerujem da među populacijom SAD-a, GMO u našoj prehrani pridonosi porastu osjetljivosti na gluten.“

Nažalost, mnogi ljudi koji otkriju da su osjetljivi na gluten zapravo povećaju unos GMO-a jer se s pšenice prebace na kukuruzne proizvode. Uz 88% američkog usjeva kukuruza genetski preinačenog, izbjegavanje GMO-a među zajednicom „gluten free“ predstavlja jedinstven izazov za potrošače.

Najbolji način za izbjegavanje GMO je da kupujemo proizvode označene „Non-GMO projekt Verified“ ili „Certificirano organsko“. Treba kupovati lokalno i izbjegavati proizvode koji su nastali u tvornici, a ne u prirodi. Također treba izbjegavati sastojke dobivene iz hrane koja je najvjerojatnije genetski modificirana, kao što su: soja, kukuruz, sjeme pamuka, uljana repica, šećer, papaja s Havaja ili Kine, rajčica, tikvice i žute tikve.

Ako imate prijatelje ili nekoga u obitelji koji boluju od osjetljivosti na gluten, pitajte ih da li jedu GMO i pošaljite im ovaj post!

Pomozimo (nam) vratiti hranu bez GMO!

Ukoliko ste ovaj tekst o Vezi između GMO i crijevne propusnosti našli korisnima, zahvaljujem na komentiranju, share-anju i lajkanju s prijateljima i obitelji.

Sve najbolje

Većina teksta preuzeta s www.responsibletechnology.org

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Translate »