Trgovački trikovi „svježe“ hrane

 Jabuke

Slijede neki od najčešćih trikova kojima se služe proizvođači i trgovine kako bi hrana u supermarketima što dulje izgledala svježe. Ovo nam otkriva broj jedan zagovornica prava potrošača u Australiji, transparentna, neprofitna i 100% nezavisna organizacija Choice (nešto što je u Hrvatskoj vrlo potrebito jer zbog smanjene osviještenosti građana na našim policama završi većinom ono što su druge države namjerno odbacile i ne žele. I ne samo hrana, plastika npr. također).

Svježa hrana u supermarketima nije uvijek tako svježa kao što mislimo. Tehnološki napredak znači da su janjeći kotleti, koji izgledaju tako sočno, mogli biti svježi prije četiri mjeseca, a sjajne crvene jabuke mogle su biti skladištene više od godine dana.

Prema opisu i smjernicama australskog prehrambenog povjerenstva potrošača i tržišnog natjecanja (Australian Competition and Consumer Commission’s Food Descriptors Guideline), „svježe“ se odnosi na hranu koja je stavljena u promet što je prije moguće i što bliže stanju u kojem je bilo prilikom berbe, lova ili proizvodnje.

Dakle, da li je meso, voće i povrće koje je dugo skladišteno, još uvijek uistinu svježe?

Trikovi prodaje – voće i povrće

Ukoliko su uvjeti za takvo nešto zadovoljeni, većina voća i povrća može se skladištiti na nekoliko tjedana. Oko 70%, ako ne i više našeg navodno „svježeg“ voća i povrća dolazi iz inozemstva (usporedbe radi, Australija uvozi svega 4% voća i povrća). Kako je prošle godine objavljeno u Večernjem listu, svaki Hrvat godišnje u prosjeku pojede 42,3 kilograma voća i 26,3 kilograma povrća iz uvoza. Nakon banana i naranača, najviše uvozimo stolno grožđe, za oko 12,5 milijuna dolara, i to čak iz Gane, Zambije, Čilea, Brazila ili Namibije, navode u Večernjaku. To grožđe k nama dolazi prepuno sumpornog dioksida koji sprečava rast plijesni, dok nam na primjer jabuke i kruške stižu čak iz Južnoafričke Republike, Čilea, Argentine, Novog Zelanda, Urugvaja, Ekvadora i Kine.

Kvaliteta je dodatno ugrožena kada se plod ubere prije nego je potpuno zreo, kako bi ga lakše pohranili i prevezli preko velikih udaljenosti. Također, izbor sorti je često određen više radi lakšeg skladištenja i transporta, nego zbog okusa. Ogromna količina istraživanja učinjena je na tome kako hranu učiniti da izdrži duge udaljenosti:

Kako bi se što više usporio proces truljenja proizvod se čim je prije moguće, nakon berbe zamrzava.

Skladišti se i pakira u kontroliranom ozračju, s nižim razinama kisika i višim razinama ugljičnog dioksida od normalnog zraka, što dodatno može usporiti propadanje.

Kako bi produžili vijek trajanja nekih vrsta voća i povrća, sve se više koristi 1- Metilciklopropen (1-MCP). Ta kemikalija blokira neke biokemijske procese koji se javljaju u procesu dozrijevanja i sazrijevanja voća. Nažalost testovi pokazuju da voće postaje tvrdo te da 1-MCP također sprječava proizvodnju kemijskih spojeva koji pridonose okusu. Unatoč tomu, on se već u velikoj mjeri koristi na jabukama i sve više na ostalom voću, kao što su avokado i dinje.

Voće se također često prska fungicidima za sprečavanje pljesni. Uvezeno voće i povrće može se dezinficirati s metil bromidom, u skladu s propisima o karanteni.

Trikovi prodaje – meso

Zamrznuto mljeveno meso sada se može čuvati do 44 dana, a komadi janjetine do 112 dana. Neki supermarketi i dalje imaju svoje mesnice iako postoji trend slijedeći primjer SAD-a i Velike Britanije, da se već prethodno obrađeno meso distribuira sa neke središnje lokacije. Meso se tada vakuumski pakira ili se za izlaganje u trgovini polaže u posebne pakete s izmijenjenom atmosferom. Plinovi koji se koriste za takve pakete su ugljični dioksid i dušik. Ugljični dioksid inhibira rast mikroorganizama, dok je dušik inertno punilo.

Smjesa plinova može također sadržavati malu količinu ugljičnog monoksida koji reagira s mioglobinom u mesu, proizvodeći lijepu zdravu, crvenu boju mesa, čak i kad je meso daleko od svježeg. Ugljični monoksid je u Hrvatskoj dozvoljen kao prehrambeni aditiv, no on je tehnički „pomoć kod obrade“ i ne mora nužno biti naglašen na etiketi. Nijedan od velikih trgovačkih lanaca neće nam reći koristi li ugljični monoksid na pakiranom mesu.

Zahvaljujući novoj tehnologiji produženi vijek trajanja mesa također predstavlja i određeni rizik za zdravlje. Iako hrana ostaje privlačna na pogled, štetne bakterije mogu narasti do opasnih razina. Najviše zabrinjava Clostridium botulinum zbog teške bolesti koju uzrokuje. Temeljito kuhanje trebalo bi uništiti većinu bakterija, ali potrebno je posvetiti posebnu pažnju da budemo sigurni da je meso potpuno skuhano te osobito izbjegavati bakterijsku kontaminaciju druge hrane preko noževa, dasaka za rezanje i slično.

Učinci skladištenja

Voće i povrće još uvijek može izgledati savršeno, no zbog dugog skladištenja izgubilo je određene vitamine.

Na primjer, špinat zadržava samo 53% svoje folne kiseline i 54% svojeg karotena nakon samo osam dana skladištenja u hladnjaku.

Jabuke nakon tri mjeseca u hladnjačama sadrže niže razine antioksidanta. S još duljim skladištenjem također gube okus i aromu. Nakon toga, ako ih se ne drži u hladnjaku brzo mogu postati brašnjaste.

Kako povrće stari, ono može razviti neugodne mirise i loš okus, usahnuti ili postati pretvrdo ili drvenasto.

Što možemo učiniti

Budite otvoreno oprezni i nepovjerljivi prema supermarketima. Možete pronaći bolju kvalitetu i svježije proizvode u mesnicama i voćarnama, nego u lokalnom supermarketu. Nabavka namirnica direktno od poljoprivrednika, također je izvrstan izvor dobrog i kvalitetnog voća i povrća. Vjerojatnije je da će se organsko meso, voće i povrće proizvoditi lokalno, a proizvodi organskih i eko poljoprivrednika nerijetko su ukusniji zbog odabira i uzgoja ukusnijih sorti, naročito voća.

Pratite sezonu. Danas kada je toliko proizvoda dostupno većim dijelom godine lako je izgubiti pojam „sezonskog“. Voće i povrće koje je u sezoni vjerojatnije će biti svježije, ukusnije i hranjivije. Što je trenutno u sezoni možete otprilike saznati na ovim britanskim stranicama: http://www.whats-in-season.com/index.php?foodtype=vegetable&nowmonth=oct.

Birajte zrele plodove koji imaju punu boju i izgledaju svježe. Osjetite nježnu strukturu i mirišite donju stranu kod koštunjićavog voća te gornju stranu ploda kod stabljike kod jabuka, rajčica i dinja. Kupujte samo ono voće koje ima punu voćnu aromu.

Pomno i temeljito pregledajte povrće koje kupujete. Zeleno lisnato povrće treba biti svježe i hrskavo, a ne uvelo ili žuto. Kod brokule i salate provjerite da na kraju stabljike, nema truleži.

Ako vam se ne sviđa ono što je u ponudi, vjerojatno vam je bolje kupiti smrznuto povrće. Dok ono nije baš hrskavo i svježe, zamrznuto povrće zadržava većinu svojih hranjivih tvari te može biti hranjivije od „svježeg“ povrća, dopremljenog s velikih udaljenosti. Zamrznuto povrće (i voće) također zadržava većinu svojih izvornih hranjivih tvari. Takvi imaju manje vitamina C, ali im se zato razine dijetalnih vlakana, karotena i folne kiseline nisu znatno smanjile pod utjecajem konzerviranja.

Sve najbolje!

Gordana

Izvor: http://www.choice.com.au/reviews-and-tests/food-and-health/food-and-drink/groceries/fresh-food.aspx

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Translate »