Sve bolesti počinju u crijevima. ~ Hipokrat

Pretilost

Prije više od 2.000 godina, Hipokrat je ovo poručio, dok mi tek sada počinjemo shvaćati koliko je bio u pravu. Istraživanja u proteklih dvadeset godina pokazuju da su zdrava crijeva presudna za cjelokupno zdravlje. S druge strane, nezdrava crijeva doprinose širokom spektru bolesti, uključujući, dijabetes, pretilost (da, pretilost je proglašena bolešću!), reumatoidni artritis, poremećaje iz autističnog spektra, depresiju i sindrom kroničnog umora. Zapravo mnogi današnji znanstvenici vjeruju kako će podržavanje zdravlja crijeva i obnavljanje cjelovitosti stjenki crijevnih stanica biti jedan od najvažnijih ciljeva medicine 21. stoljeća.

Postoje dvije blisko povezane varijable koje određuju zdravlje našeg probavnog trakta i crijeva: crijevna mikrobiota (fiziološka mikroflora ili crijevna flora) i crijevne stjenke.

Crijevna flora: zdravom vrtu potrebna je zdrava zemlja.

Naša crijeva dom su za više od 100.000.000.000.000 (sto trilijuna) mikroorganizama koji pripadaju tisućama vrsta. To je tako velik broj da ga naš ljudski mozak ne može pojmiti, zato će usporedba s novčanicama od sto kuna dati bolju sliku. Jedan trilijun novčanica od 100 kuna, položenih kraćim krajem jedna do druge, protegnule bi se od Zemlje do Sunca – i natrag – s još mnogo neiskorištenih kilometara. Pomnožimo to sa sto i počet ćemo dobivati, makar nejasnu ideju o tome koliko je sto trilijuna.

Ljudska crijeva sadrže 10 puta više bakterija nego ukupno svih stanica u cijelom tijelu s više od 400 poznatih različitih vrsta bakterija. Zapravo moglo bi se reći da smo više bakterije nego ljudi. Razmislimo o tome na trenutak.

Tek smo u novije vrijeme počeli shvaćati opseg uloge crijevne flore u ljudskom zdravlju i bolestima. Između ostalog, crijevna flora potiče normalnu funkciju probavnog sustava, pruža zaštitu od infekcija, regulira metabolizam i obuhvaća više od 75% našeg imunološkog sustava. Poremećaj crijevne flore povezan je s bolestima u rasponu od autizma i depresije do autoimunih stanja, kao što je Hashimoto, upalna bolest crijeva i dijabetes tipa I.

Nažalost, nekoliko obilježja suvremenog načina života izravno pridonosi nezdravoj crijevnoj flori:

  • Antibiotici i drugi lijekovi, kao što su kontracepcijske pilule i nesteroidni protuupalni lijekovi.
  • Prehrana bogata (rafiniranim) ugljikohidratima, šećerom i prerađenom hranom.
  • Prehrana s niskim udjelom lako probavljivih vlakana.
  • Prehrambeni toksini poput pšenice i industrijskih ulja, koje uzrokuju propusnost crijeva.
  • Kronični stres.
  • Kronične infekcije.

Crijevnoj flori naročito štete antibiotici. Nedavne studije pokazale su da uzimanje antibiotika uzrokuje težak i brz gubitak ravnoteže i promjenu u sastavu crijevne flore. Ta se ravnoteža nakon prestanka uzimanja antibiotika, ne može ponovno uspostaviti bez naše intervencije.

Također znamo da djeca koja nisu dojena i njihove majke nisu imale zdravu crijevnu floru, imaju veću vjerojatnost razviti nezdrave crijevne bakterije. Te rane razlike u crijevnoj flori mogu predvidjeti pretilost, dijabetes, ekceme/psorijazu, depresiju i druge zdravstvene probleme u budućnosti.

Crijevna stjenka: zaštitar na vratima koji odlučuje što ulazi, a što ostaje vani.

Jeste li ikada razmišljali o činjenici da se sadržaj gastrointestinalnog (probavnog) trakta tehnički nalazi izvan tijela? Probavni trakt šuplja je „cijev“ koja se proteže od usta do anusa. Sve što uđe na usta i ne probavi se, izaći će na drugom kraju. To je ustvari jedna od najvažnijih funkcija probavnog trakta – spriječiti ulazak stranih tvari u tijelo.

Kada crijevna stjenka postane propusna (sindrom propusnosti crijeva) velike proteinske molekule iz probavnog trakta ulaze u krvotok. Budući da ovi proteini ne spadaju izvan crijeva, tijelo stvara imunološki odgovor te ih napada. Istraživanja pokazuju da ovi napadi, između ostalog igraju ulogu u razvoju autoimunih bolesti kao što je Hashimoto i dijabetes tipa I.

Zapravo, stručnjaci iz biologije koji proučavaju sluznice, poput Alessio Fasano-a sada vjeruju kako je propusnost crijeva preduvjet za razvoj autoimunosti:

Sve je više dokaza da povećanje intestinalne permeabilnosti (propusnosti) igra patogenu ulogu u različitim autoimunim bolestima, uključujući celijakiju i dijabetes tipa I. Stoga pretpostavljamo da osim genetskih i okolišnih čimbenika, razvijanje crijevne propusnosti nužno razvija autoimune bolesti.

Termin „crijevna propusnost“ nekada se ograničavala samo na rubnu medicinu, na liječnike zaposlene u alternativnim vodama s titulama poput DC, L.Ac i ND, nakon njihova imena. Konvencionalni doktori i liječnici prvotno su gledali na ideju da crijevna propusnost dovodi do autoimunih bolesti s podsmijehom, no sada ih je taj podsmijeh dostigao. Više se puta dokazalo, u nekoliko dobro osmišljenih istraživanja da je integritet crijevne stjenke glavni čimbenik u autoimunim bolestima.

Ova nova teorija drži da crijevna stjenka u velikoj mjeri određuje da li ćemo tolerirati ili reagirati na otrovne tvari koje uzimamo iz okoline. Oštećenje crijevne stjenke (koje je moguće samo kod crijevne propusnosti) otrovima iz hrane, kao što je gluten i kemikalije poput arsena ili BPA iz plastike, uzrokuju imunološke reakcije koje utječu ne samo na crijeva, već i na druge organe i tkiva. Ono uključuje i koštani sustav, gušteraču, bubrege, jetru i mozak.

Ovo je ključna točka za razumijevanje: ne moramo imati probavne simptome ako imamo propusnost crijeva. Propusnost crijeva može se manifestirati kao ekcem ili psorijaza, zatajenje srca, autoimunim stanjima koji utječu na štitnjaču (Hashimoto) ili na zglobove (reumatoidni artritis), duševnim bolestima, poremećajima iz autističnog spektra, depresijom i mnogim drugim bolestima i stanjima.

Znanstvenici su identificirali protein u ljudima i drugim životinjama, zvan zonulin koji povećava crijevnu permeabilnost. To je dovelo do potrage za medicinskom literaturom u kojoj su opisane bolesti karakterizirane povećanjem crijevne propusnosti. Zamislimo iznenađenje znanstvenikâ kada su otkrili da su mnoge, ako ne i većina autoimunih bolesti – uključujući celijakiju, tip I dijabetes, multiplu sklerozu, reumatoidni artritis i upalne bolesti crijeva – karakterizirane nenormalno visokom razinom zonulina i propusnosti crijeva. Zapravo, znanstvenici su otkrili da se kod životinja izloženim zonulinu može izazvati dijabetes tipa I i to gotovo trenutačno. Životinje su razvile crijevnu propusnost i počele proizvodnju antitijela na male skupine stanica – koje su odgovorne za stvaranje inzulina.

Jedan od glavnih razloga zašto ne želimo jesti pšenicu i druge žitarice koje sadrže gluten je što one sadrže protein zvan gliadin za kojeg se pokazalo da povećava proizvodnju zonulina i na taj način izravno doprinosi crijevnoj propusnosti.

Što još može uzrokovati crijevnu propusnost? Ukratko, iste stvari navedene gore, a koje uništavaju crijevnu floru: loša prehrana, lijekovi (antibiotici, nesteroidni protuupalni lijekovi, steroidi, antacidi itd.), infekcije, stres, hormonska neravnoteža i neurološka stanja (traume mozga, moždani udar i neurodegeneracija).

Crijevna propusnost: umorno, upalno i depresivno.

Crijevna propusnost i loša crijevna flora vrlo su česta pojava zbog našeg suvremenog načina života. Ako imate crijevnu propusnost, vjerojatno imate lošu crijevnu floru i obrnuto. Kratko i jasno: kada je vaša crijevna flora i crijevna stjenka oslabljena, bit ćete pod upalom.

Ovaj sustavni upalni odgovor dovodi do razvoja autoimune bolesti. Dok se crijevna propusnost i loša crijevna flora mogu manifestirati kao probavne tegobe, kod mnogih ljudi to nije tako. Umjesto toga prikazuje se kao zatajenje srca, depresija, mentalno zamagljenje, ekcem/psorijaza i druge kožne bolesti, metabolički problemi kao što su pretilost i dijabetes, alergije, astma i druge autoimune bolesti.

Za adekvatno rješavanje spomenutih stanja, ključno je izgraditi zdravu crijevnu floru i obnoviti čvrstoću crijevne stjenke. Ovo je osobito važno ako imamo neku od autoimunih bolesti, bez obzira imamo li probavnih smetnji ili ne.

Kako održati i obnoviti zdravlje probave i crijeva?

Jedan od prvih koraka u održavanju zdrave probave i crijeva je izbjegavanje svih gore navedenih stvari koje uništavaju probavnu floru i oštećuju crijevnu stjenku. Naravno, neki puta to nije moguće pogotovo u slučaju kroničnog stresa i infekcija, niti smo mogli imati ikakvog utjecaja u tome jesmo li bili dojeni ili su naše majke imale zdravu crijevnu floru prilikom našeg rođenja.

Ako smo bili izloženi nekim od tih čimbenika, još uvijek možemo poduzeti uspješne korake kojima ćemo obnoviti svoju crijevnu floru:

  • Ukloniti sve prehrambene toksine iz prehrane.
  • Jesti puno probavljivih vlakana (škrob poput slatkog krumpira (ne krumpir!) i sl.).
  • Uzimati fermentirane namirnice kao što je kefir, vodeni kefir, kozji jogurt, kiseli kupus, kimchi i slično i/ili uzimati visokokvalitetan probiotik s više probiotičkih sojeva.
  • Liječenje bilo kakvih, moguće prisutnih crijevnih patogena (kao što su paraziti).
  • Poduzeti korake za liječenje stresa.

Sve najbolje

Izvori:

http://chriskresser.com/9-steps-to-perfect-health-5-heal-your-gut

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19538307

http://www.direct-ms.org/pdf/LeakyGutMS/Fasano%20intestinal%20barrier%20autoimmunity.pdf

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2886850/

http://www.sciencemag.org/content/307/5717/1915.abstract

http://pmj.bmj.com/content/80/947/516.abstract

http://www.pnas.org/content/early/2010/09/14/1000087107.full.pdf#page=1&view=FitH

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Translate »