SEROTONIN I ENDORFIN – HORMONI SREĆE.

Hormoni-sreće

 

Prenašam tekst kolegice Stele, Graviola Herb, minimalno prilagođen.

 

 

 

Kako meni nikad nije bila jasna razlika između ova dva hormona,a i sama spoznaja da su upravo oni bili ključ za izlječenje mog karcinoma, provela sam podosta vremena u proučavanju iste. Satima sam razgovarala sa frendovima, psihijatrom i psihologom, u svrhu rješenja te nedoumice. Poslali su mi podosta tekstova i strpljivo objašnjavali tematiku, tako da kao laik, shvatim poantu. Sve što je rezimirano u mojoj sivoj kori, prosljeđujem i Vama:

 

Kada ta dva hormona imate dovoljno, nema razloga da se ne osjećate sjajno.

 

Ako ih je, pak, premalo, organizam šalje negativne signale, poput bezvoljnosti, nesanice, čestih glavobolja, mršavljenja, agresije… Što sam više proučavala serotonin i endorfin, to mi je saznanje uzrokovalo sve više zabluda kada je u pitanju njihov utjecaj na ponašanje, razmišljanje, raspoloženje. Neke teorije su toliko površno izvedene da ih pojedinci bukvalno tumače, pa tako izgleda da od ova dva sastojka najviše zavisi koliko ćemo biti zadovoljni sami sobom.

 

Popularno ih zovu i “hormonima sreće”, terminom koji je uobičajen, ali nije točan.

 

Serotonin i endorfin su supstance koje nazivamo neurotransmiteri, nastaju u nervnoj stanici, prenose informacije od jedne do druge nervne stanice ili ćelije i odmah djeluju. Hormone pak luči neka od žlijezda, i oni imaju efekte na neke udaljene organe i metabolizam.

 

Serotonin

 

Serotonin ima razne funkcije – ubrzava motorne funkcije, regulira krvotok u mozgu, utiče na regulaciju tjelesne temperature, ima analgetičko djelovanje, utiče na apetit (odnosno smanjuje ga). Ukoliko ga ima previše smanjuje seksualnu želju ili onemogućava erekciju kod muškarca. Ovo me full iznenadilo, ali provjerila sam i doista je tako. Naime ta disfunkcija se odnosi samo na stanje prevelike uzbuđenosti, i ima trenutni karakter. Njegov utjecaj na raspoloženje najčešće se povezuje sa depresijom. Ukoliko postoji smanjeno stvaranje serotonina u nervnom sistemu, dolazi do poremećaja raspoloženja u vidu depresije, a veoma je česta i anksioznost. U praksi se pokazalo da depresija zavisi od mnogo faktora, i da nije serotonin jedini krivac za njeno nastajanje. Ali, činjenica je da se depresija i anksioznost liječe grupom lijekova koji povećavaju nivo serotonina u mozgu.

 

Endorfin

 

Njegov efekt sličan je djelovanju opijata – morfija, opijuma, heroina. Osobno ih ne podnosim. Primala sam velike količine morfija u bolnici, strava…Glava bistra, tijelo vene. Ali nema boli! Isti efekt ima tramal. Nooo – endorfin se stvara u situacijama koje su stresne, bolne ili pak jako pozitivne i euforične. Na primjer, ako pojedete čili papričicu, stvoriti će se velika količina endorfina koja ublažava ljutinu koju osjećamo. Što više papričice to više i endorfina. Veoma je jak, postoji podatak da je od 50 do 100 puta jači od opijuma. On smanjuje bol, izaziva prijatnost (koju na primjer osjećamo dok jedemo čokoladu), E sad, euforičan efekt! Imala sam priliku razgovarati sa osobama koje su bile i teško ozlijeđene u prometnim nesrećama, koje su mi rekle da kada im je bila prignječena ili čak zgnječena ruka ili noga, ili su imali otvoren prelom, nisu ništa primijetili, niti ih je nešto zaboljelo, dok nije došla hitna. Upravo endorfin daje snagu i energiju da pobjegnete i kada ste teže fizički povrijeđeni i zbog toga je važan za preživljavanje u ekstremnim situacijama.

 

Od čega zavisi nivo serotonina u organizmu, da li ga možemo povećati i kako?

 

Na stvaranje serotonina utiče više faktora. Važna je genetika, zato što je za sintezu bilo kojih supstanci u organizmu uvijek odgovorna jezgra stanice, koja ima DNK, a nosilac naslijeđa je vrlo različit kod svakog od nas. Prema tome, mogu se stvarati različite količine serotonina i različite varijante i količine receptora (koji su mnogo bitniji od samih neurotransmitera, jer jedan neurotransmiter se može vezati na više podvrsta receptora, a kakav će biti njegov efekt zavisi od toga na kojem receptoru je serotonin vezan). Nivo serotonina zavisi i od toga da li hranom unosimo aminokiselinu triptofan, koja utječe na njegovo stvaranje. Ovu aminokiselinu organizam ne može sam sintetizirati i mora se unositi hranom. Najviše je ima u puretini, integralnim žitaricama, mlijeku, kikirikiju, sjemenu suncokreta, sojinom mlijeku, grašku, ribi, jajima i bananama. Također je važno i da konzumiramo namirnice bogate vitaminima B grupe i složenim ugljikohidratima, kojima je potrebno vrijeme da se rastvore i apsorbiraju i zato imaju bolji i trajniji efekt od slatkiša, koji trenutno dovode do skoka serotonina i brzo se potroše u organizmu. Najbolji efekt dobiti ćete kombinacijom složenih ugljikohidrata i bjelančevina. Na količinu serotonina značajno utiču i mentalne aktivnosti, na kojima se zasniva psihoterapija. Ukoliko ponavljate neke mentalne aktivnosti određeni neurotransmiteri će se više stvarati, dok će drugima nivo opadati. Manjak ili višak nekog neurotransmitera utiče na ponašanje, razmišljanje, osjećaje. Kao što i ponašanje, razmišljanje i osjećaji utiču na nivo neurotransmitera. Na primjer, u jednom je eksperimentu naloženo učesnicima da pričaju o veselim temama, ali da pri tom, budu tužni. Nitko od ispitanika nije uspio uraditi eksperiment, zato što mimika lica povlači određeni emocionalni ton i određeno razmišljanje. Tako da kada razmišljamo o nečem tužnom ili lijepom, to povlači emociju, odnosno ponašanje.

 

Kako se stvara endorfin?

 

Kako sam već napisala, ovaj sastojak se ne luči konstanto kao serotonin, nego samo u pojedinim situacijama, kada smo pod velikim stresom, osjećamo bol, opasnost ili nešto jako lijepo. Endorfin ima takozvani SOS efekt, stvara se po potrebi. Da bismo imali povišen endorfin trebali bi stalno raditi nešto jako ugodno ili jako neugodno. Tako da on nije povezan s globalnim osjećajem zadovoljstva, dok serotonin je. Ali, ako netko stalno ponavlja neke aktivnosti koje konstantno utiču na stvaranje endorfina, kao što je pretjerano vježbanje, onda mogu postati ovisno o tome. Sama sam također to iskusila. Da bi se endorfin stvarao, intenzitet vježbanja mora se stalno povećavati do granice bola i izdržljivosti. Zato se događa da netko vježba i po 12 sati dnevno. To naravno nije prihvatljivo organizmu, a mozgu još manje te bi takve osobe trebale razumjeti da se osjećaj sreće ne stvara mučenjem tijela, već ugodom po svim osnovama moždane percepcije.

 

Čokolada umjesto veze ?!!!

 

Nedostatak serotonina može izazvati osjećaj nelagode iz koje nastaje žudnja za slatkišima, ali ona može biti izazvana i drugim faktorima (na primjer gladovanjem, nivoima inzulina…). Prije svega, ovdje je važno naglasiti da je, za osjećaj ugode koju stvara čokolada, zadužen endorfin, i upravo nam on trenutno pričinjava zadovoljstvo, iako se povećava i stvaranje serotonina, ali to nema takav trenutan efekt na osjećaj zadovoljstva, već djeluje na malo „duže staze“. Isti efekt javlja se u situaciji kada se zaljubite. Zaljubljenost djeluje poput čokolade. Trenutno se luči puno endorfina, a kada veza postane – veza: sretna, sjetna, strasna, obostrano zadovoljavajuća, luči se serotonin.

 

Kako ja ne konzumiram čokoladu , osim crne, upražnjavam zaljubljivanje.

 

I što sada ???

 

Teško da ćete biti zadovoljniji ako promijenite samo način prehrane, ali ako promijenite ponašanje, razmišljanje i osjećaje, onda možete postati zadovoljniji sobom. Što se tiče genetike, istina je da svi imamo određeni genetski potencijal, ali u kakvu ćemo se ličnost razviti najviše zavisi od toga kako smo odgajani ili kakve smo poruke dobivali od roditelja. Kada čovjek ima neki problem, treba ga prvo postati svjestan, potom ga probati sam riješiti, a ako vidi da ne ide, što je također potpuno opravdan osjećaj, potraži pomoć osobe za koju zna da će mu pomoć, taman to bio i psihoterapeut. Oni mogu pomoći u toliko da se sjetite roditeljskih poruka, zaključaka i odluka koje ste na osnovu njih donosili, a koje mogu biti i negativne ili destruktivne. Kako su one bile i disfunkcionalne, psihići će vam pomoći da te odluke mijenjate i na osnovu njih donosite nove i zdrave odluke. Ovo je mnogo povoljnija situacija od genetske mutacije jer je podložna revidiranju i promjeni, za razliku od genetike koja je nepromjenljiva.

 

Ima li razlike u količini serotonina kod muškaraca, odnosno žena?

 

Kod muškaraca se serotonin stvara čak i do 52 posto više pa se pretpostavlja da su žene zbog toga podložnije depresiji. Ali, za ovo postoji psihološko objašnjenje: naime postoje određene emocije koje su poželjne i nepoželjne kod muškaraca i kod žena. Kao npr., (ovo je samo kao): muškarcima je dozvoljeno da budu ljuti, bijesni, gnjevni, agresivni, dok je ženama sve ovo “zabranjeno”, ali je zato normalno da budu plačne, tužne, nesretne, jadne… što muškarcima, nije dozvoljeno. („#$%&$$#%). Sve u zagradi sam navela frendovima.

 

Ako zanemarimo ovu glupariju i uzmemo je samo hipotetski, možemo utvrditi slijedeće: emocije utječu na nivo serotonina, stoga je moguće da je to razlog zbog čega muškarci imaju više ove supstance. Htjele žene to priznati ili ne, muškarci su emotivnija bića. No, odgoj je u našim krajevima učinio svoje. U iskazivanju emocija, prave su toljage!

 

Sav višak serotonina se razgrađuje i vraća u neuron koji ga je proizveo i tamo “čeka novi zadatak”.

 

RJEŠENJE: ILI LJUBAV ILI TERAPIJA SVIJETLOM

 

Ukoliko nemate dovoljno serotonina, onda se smanjuje i nivo melatonina u organizmu, što može poremetiti ciklus spavanja, koji je kod depresije uvijek narušen. Stoga, ako vam se već neće ljubiti, liječite depresiju, lošu volju, tugu, čemer i jad jakim svijetlom, dugim šetnjama sunčanim danom, odlaskom u prirodu, sportom, muzikom, plesom …

 

Mogli bi već danas nešto primijeniti, ha? A da to ne bude čokolada :) )

 

Sve najbolje,

Gordana Vučić

 

Izvor:

https://www.facebook.com/graviola55?fref=ts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Translate »