Propusna crijeva mogu pogoršati depresiju

Crijeva

Prema sve većim dokazima, probavni trakt i mozak presudno su povezani. Dokazi upućuju na to da su dijeta, odnosno prehrambene navike zajedno s crijevnim bakterijama u mogućnosti utjecati na naše ponašanje, misli i raspoloženje. Današnji su znanstvenici pronašli dokaze u vezi s bakterijskim dislokacijama, tzv. „crijevne propusnosti“ kod ljudi s depresijom.

U zdravih osoba probavni je sustav okružen nepropusnim zidom stanica. Određena ponašanja pojedinca i medicinska stanja mogu ugroziti taj zid dozvoljavajući otrovnim česticama i bakterijama da uđu u krvotok. U studiji objavljenoj 2013. godine, u svibanjskom izdanju časopisa Acta Psychiatrica ScandinavicaI, otprilike oko 35% depresivnih sudionika, na temelju testova iz krvi pokazalo je znakove propusnosti crijeva.

Znanstvenici još uvijek točno ne znaju kako crijevna propusnost utječe na depresiju, iako su ipak raniji radovi ponudili neke pretpostavke. Raseljene (dislocirane) bakterije mogu aktivirati autoimune reakcije i upale, a za koje se zna da su povezane s početkom depresije, lošeg raspoloženja i umora. „Propusna crijeva mogu održavati povećanu upalu u depresivnih pacijenata,“ što može pogoršati simptome depresije ako se ne izliječi, kaže Michael Maes, znanstveni psihijatar s organizacijama u Australiji i Tajlandu, koji je ujedno i autor spomenutog časopisa. Trenutno se crijevna propusnost liječi kombinacijom glutamina, N-acetil cisteinom (NAC – izmijenjen oblik aminokiseline cistein, koja se sintetizira u tijelu i unosi hranom) te cinkom (vjeruje se da ima važna protuupalna i antioksidativna svojstva), kada su bihevioralne i prehrambene modifikacije neuspješne.

Uzroci crijevne propusnosti.

Redovita uporaba lijekova protiv bolova.

Redovita uporaba antibiotika.

Infekcije (kao HIV).

Autoimune bolesti.

Konzumacija alkohola.

Upalna bolest crijeva.

Preosjetljivost na gluten.

Teške alergije izazvane hranom.

Terapija zračenjem.

Upalni poremećaji.

Psihološki stres.

Iscrpljenost.

Ulkus bakterija povezana s kognitivnim slabljenjem.

Jedna vrsta štetnih bakterija koja pobjegne iz crijeva je Helicobacter pylori, glavni uzrok želučanih čireva. H. pylori može doprinijeti kognitivnim oštećenjima ili Alzheimerove bolesti, navodi se u studiji objavljenoj 2013. godine, u lipanjskom izdanju časopisa Psychosomatic Medicine. U usporedbi s nezaraženim osobama, pojedinci koji su testirani pozitivno na H. pylori lošije su prošli na kognitivnim testovima, uključujući i testove procijene verbalnog pamćenja. Neki laboratorijski dokazi upućuju da stanice H. pylori mogu pobjeći iz crijeva i „ušuljati“ se u mozak. Tamo se stanice objedinjuju s amiloidnim proteinima karakterističnima za Alzheimerovu bolest i tako potiču nakupljanje plaka, sugerira nam koautor May Baydoun, djelatni znanstvenik s the National Institute on Aging. Nacionalni Institut zdravlja (The National Institutes of Health) procjenjuje da je oko 20% ljudi mlađih od 40 godina i polovina odraslih osoba starijih od 60 godina, zaraženo bakterijskim infekcijama koje se moraju liječiti antibioticima.

Mikroorganizmi koji utječu na mozak.

Preliminarna istraživanja pokazuju da ovi uobičajeni crijevni mikrobi također mogu utjecati na naše misli i osjećaje.

  1. Helicobacter pylori: djeca zaražena ovom bakterijom, uzročnikom ulkusa, lošije provode IQ testove, što ukazuje na moguću vezu između infekcije H. pylori i kognitivnog razvoja.
  2. Lactobacillus helveticus i Bifidobacterium longum: zdravi volonteri koji su konzumirali probiotičku mješavinu s ovim bakterijama pokazali su manju tjeskobu i depresiju.
  3. Probiotičke bakterije B. animalis subsp. lactis, Streptococcus thermophilus, L. delbrueckii subsp. bulgaricus, L. lactis subsp. lactis: zdrave žene koje su konzumirale jogurt s ovim mikroorganizmima pokazale su manju aktivnost u područjima mozga koje obrađuju emocije i fizičke senzacije. Znanstvenici još ne znaju da li su ti učinci bili od koristi. Također nisu otkrili mehanizam odgovoran za uočene aktivnosti u mozgu
  4. Lactobacilli: zdravi studenti imali su manje ovih bakterija prisutnih u stolici za vrijeme visoke izloženosti stresu u vrijeme ispita u usporedbi s manje stresnim periodom tijekom semestra. Takvi rezultati upućuju na moguću vezu između stresa i crijevnih mikroba, no točna veza ostaje nepoznata.

Sve najbolje

Izvor: http://www.scientificamerican.com/article/gut-bacteria-may-exacerbate-depress/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Translate »