Iznenađujući razlozi pretilosti, tjeskobe i depresije

Pretilost

Razlozi pretilosti

„Svatko je kovač svoje sreće.“ Latinska poslovica

Stalno mijenjajući svemir mikroba.

„Hipoteza higijene“ iz kasnih 90-ih teoretizirala je da su ljudi toliko pretjerano dezinficirali svoju okolinu s dezinficijensima i sapunima da je naš imunološki sustav prestao imati potrebu za obranom. Hipoteza je tvrdila da toliko proizvoda široke potrošnje kao što su pasta za zube, sapuni za ruke, tekućine i deterdženti za suđe i pranje rublja pa čak i materijali za odjeću danas sadrže antibiotike, tako da rijetko imamo priliku naići na „loše“ bacile koje bi naš imunološki sustav trebao prepoznati i boriti se protiv njih.

Od pojave hipoteze higijene postoji sve više dokaza u njenu korist. Zapravo, upravo dobiva zamah teorija o tome da određena medicinska stanja, naročito autoimuna, mogu biti uzrokovana promjenom ili padom bakterijskog okruženja u ljudskim crijevima i trenutno se zove „hipoteza nestajanja mikrobioma“.

Bakterije u našim crijevima, skupno nazivane crijevna flora ili mikrobiomi obilan je, stalno mijenjajući svemir milijardama mikroba. Crijevni ekosustav svake osobe je toliko individualan i toliki odraz njenog unutarnjeg i vanjskog okruženja, da se prema jednim američkim znanstvenim novinama „može smatrati kako su crijevni mikrobiomi još jedan vitalan ljudski organ“. Mikrobiomi se također nazivaju drugim genomom pa čak i drugim mozgom.

Većina ljudi zna da uzimanje antibiotika može promijeniti naše mikrobiome, ubijajući „dobre“ bakterije s „lošima“. To je razlog zašto antibiotici mogu prouzročiti dijareju te mnogi liječnici s njima preporučuju uzimanje probiotika. No ono što znanstvenici tek počinju uviđati je da su mikrobiomi također podložni njihovom vanjskom okruženju, uključujući utjecaje kao što su kućna prašina pa čak i tvari aerosola – sprej sitnih kapljica s fekalnim česticama koje se podižu svaki puta kada puštamo vodu u WC-u. Znanstvenici također uče da su crijevne bakterije itekako prilagodljive, tako da crijevne bakterije jedne osobe mogu zaživjeti i napredovati u crijevima druge osobe. To objašnjava rastuću popularnost “fekalnih transplantacija“ (da, dobro ste pročitali) između ljudi koji su osiromašeni dobrim bakterijama i donatora sa zdravom populacijom mikrobioma u svojim crijevima.

Ipak, najviše zapanjujuća istraživanja koja se odvijaju oko mikrobioma je sposobnost naših crijevnih bakterija da utječu na mozak i, prema riječima stručnjaka za hranu, Michael Pollan-a „utječu na naše raspoloženje i temperament“. „Ako presadimo mikrobiome opuštenog i avanturističkog miša u crijeva tjeskobnih miševa, oni postaju manje stresni i više avanturistički.“

U nastavku su navedena neka stanja koja mogu biti povezana sa stanjem naših crijevnih bakterija.

1.     Astma

Jedna od najviše omraženih mikroba zapadnjačkog svijeta je H. pylori koja uzrokuje akutni i kronični gastritis i peptički ulkus te je usko povezana s karcinomima probavnog sustava. Iako je liječenje antibioticima smanjilo i gotovo eliminiralo H. pylori iz crijeva mnogih ljudi zapadnjačke kulture, postoji i nedostatak u tom procesu iskorjenjivanja. U istom vremenskom okviru „Stope infekcije H. pylori pale su s početka 20. stoljeća s > 50% do < 10% na njegovom kraju… pojavnost mnogih poremećaja imunološkog sustava povećan je na alarmantnu  stopu“, prema 2012 časopisu Gut Microbes. „Među njima se nalaze alergijske bolesti kao što su peludna groznica, ekcemi, astma, ali također i autoimune bolesti (multipla skleroza, dijabetes tipa I) i kronična upalna stanja kao što su upalne bolesti crijeva.“ Astma se naročito povećava, kažu epidemiolozi s porastom od 28% kod svih američkih odraslih osoba u posljednjem desetljeću i 50% kod afroameričke djece. Danas se istraživači pitaju da li je možda H. pylori osiguravala zaštitu od astme, poput supresije alergijskih bolesti dišnog sustava i drugih imunomodulacijskih svojstava te da li mikrobi mogu biti potaknuti za prevenciju i liječenje astme.

2.     Pretilost

Postoji još samo jedna boljka koja se čini da raste istom brzinom kao i astma, a to je pretilost. Slabi utjecaj H. pylori također može biti jedan od razloga. U nekim zemljama, prema znanstvenicima, manje od 10% školske djece nema više H. pylori. U „isto vrijeme uočena je pojava pretilosti među tom istom dobnom skupinom.“  H. pylori utječe na hormone leptin i grelin (tzv. hormoni gladi), od kojih oba utječu na težinu i tjelesnu masu. Porast pretilosti također korelira s bezobzirnim korištenjem antibiotika na farmama, kaže članak u Frontiers of Public Health i ne može se u potpunosti objasniti s „viškom energetskog unosa hrane, promijene u prehrani i prehrambenim navikama“ i povećanog sjedećeg stila života. Antibiotici najvjerojatnije povećavaju težinu stoke jačanjem mikroba koje apsorbiraju hranjive tvari pa se znanstvenici pitaju zašto isti obrazac povećanja težine ne bi vrijedio i kod ljudi? I pretili miševi i ljudi izgubili su na težini kada su u njihov sustav umetnuli crijevne mikrobe mršavih miševa i ljudi. Tu je i još jedan izvor antibiotika – triclosan. Triclosan je antibiotik pronađen u proizvodima kao što su: Colgate’s Total, Ajax i Dawn deterdžentima za pranje suđa koji djeluje kao i pesticid, remeteći rad endokrinog sustava. Njegovi tragovi pronađeni su u glistama poljoprivrednih površina i dupinima Atlanskog oceana. Endokrini razarači poput triclosana također su osumnjičeni za izazivanje ranog puberteta, narušavajući hormonsku  regulaciju.

3.     Poremećaji raspoloženja

Mogu li mikrobi u našim crijevima – ili oni koji nam nedostaju – zapravo utjecati na naše raspoloženje? Da, iznosi nekoliko studija u medicinskim časopisima koji povezuju crijevne mikrobe s depresijom, tjeskobom, stresom, poremećajima raspoloženja pa čak i poremećajima prehrane i spavanja! Unakrsno reagirajuće kemikalije mogu stvoriti vezu između mozga i crijeva pa „Izmijene ove veze mogu doprinijeti nekoliko neuropsihijatrijskih poremećaja, naglašavajući ključnu ulogu prehrane, među ostalim faktorima koji utječu na sadržaj crijeva i crijevne propusnost,“ piše u članku časopisa Current Opinion in Clinical Nutrition & Metabolic Care. Crijevne bakterije utječu na ponašanje serotonina, dopamina i GABA – tri supstance koje ciljaju mnogi psihijatrijski lijekovi. Mnoge nedavne studije u znanstvenim časopisima istražuju vezu između mozga i crijeva, sada nazivanom „osovina mikrobioma crijevo-mozak“. Depresija također može biti uzrokovana drugim djelovanjem u crijevima – upalnim reakcijama, kaže drugi članak u znanstvenoj literaturi koji postulira da je razlog zašto je to tako „uobičajeno u kontekstu autoimunih i upalnih bolesti“.

4.     Akne

Sjećate se starog objašnjenja za akne – da su uzrokovane čokoladom, prženom hranom i pizzom? Možda je u staroj teoriji i bilo zrno istine jer sve češće znanstvenici povezuju akne s onime što se događa u crijevima. Dok su akne tradicionalno liječene antibioticima kako bi se uništile „loše“ bakterije, u korist sve više ide ideji o dodavanju „dobrih“ bakterija u obliku probiotika. To je „nježniji i učinkovitiji način za ublažavanje problema s kožom“, kaže Huiying Li s David Geffen School of Medicine s Kalifornijskog Sveučilišta u Los Angelesu. Danas znanstvenici znaju da nisu sve bakterije povezane s aknama loše. Iako neke stvarno  mogu prouzročiti probleme s kožom, druge čini se, štite kožu i održavaju je zdravom. Znanstvenici sada sumnjaju da bakterije koje štite kožu možda čak imaju gene koji se mogu boriti s „lošim“ bakterijama. Studij iz 2013 iz časopisa Journal of Cutaneous Medicine and Surgery ukazuje da se „probiotici mogu smatrati kao terapeutska opcija ili dodatak kod acne vulgaris“. Također je vidljivo iz članka u Gut Pathogens da crijevne bakterije „imaju značajan utjecaj na akne“. Istraživanje je tako obećavajuće da je trenutno u tijeku projekt The Genome Instituta na Washington University kako bi „istražili vezu između akni i mikrobioma ili zajednice mikrobioma koji žive ispod površine ljudske kože.“

5.     Poremećaji u dječjoj dobi

Istraživanje je još uvijek preliminarno, no crijevne bakterije također mogu igrati ulogu u poremećajima kod djece. ABC news je izvijestio kako je James Greenblatt, psihijatar i predavač na Tufts Medical School uspješno izliječio tinejdžerku s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OCD) i ADHD (poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje) podizanjem njezinih „dobrih“ bakterija s vrlo snažnim probioticima. Simptomi su počeli opadati nakon 6 mjeseci, a nakon godinu dana simptomi su potpuno nestali i pacijentica se oporavila. Studije su također otkrile nusprodukt jedne crijevne bakterije, povišene kod autistične djece. „Istraživači trebaju učiniti dodatne studije kako bi potvrdili prisutnost poremećaja u crijevima autističnih osoba“, stoji u članku Alternative Therapies In Health And Medicine. Majčine crijevne bakterije mogu čak utjecati na njenu bebu. Istraživanja trenutno pokazuju da djeca koja su rođena carskim rezom imaju veću vjerojatnost imati višak kilograma ili biti pretili do odrasle dobi jer su lišeni važnih bakterija od majke prilikom rođenja. „Pripadnici majčinih crijevnih mikrobioma prenose se na dijete tijekom vaginalnog poroda“, kažu znanstvenici, dok „carski rez dovodi do izmijenjenog obrasca kolonizacije crijeva dojenčadi.“

Sve najbolje

Ukoliko ste ovaj tekst o vezi između pretilosti, tjeskobe i depresije i crijeva našli korisnima za promjenu svojih navika te ukoliko će vam pomoći u odluci da krenete putem žive hrane i one bogate probioticima, zahvaljujem na komentiranju, share-anju, lajkanju i općenito širenju svijesti s prijateljima i obitelji.

Izvor: http://www.salon.com/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Translate »